Linux distribucija Knoppix 5.3.1

Knoppix Linux distribucija je popularizovala najjednostavniji mogući način korištenja Linuxa – prosto podizanje operativnog sistema s CD-a, bez diranja sadržaja hard diska. Ipak, nakon sedam godina razvoja Knoppixa, izgledalo je da se Knopper umorio i digao ruke od cijelog projekta. U januaru 2007. izdao je verziju 5.1.1., a u martu 2007. nedovršenu verziju 5.2 koja je predstavljena na CeBitu, uz najavu da će se “uskoro“ pojaviti na njegovom web sajtu. Ali, prošla je od tada čitava godina, što je nevjerovatno ako se sjetimo da je 2002. ritam izdavanja Knoppixa dostizao i sedmični nivo.

U decembru se orijentisao na Adriane Knoppix, verziju Linuxa namijenjenu njegovoj istoimenoj slabovidnoj ženi i drugim slijepim i slabovidnim osobama. I kada su već i Knoppix forumi utihnuli, približio se CeBit 2008, i Knopper je sklopio novi, najprije nezvanični Knoppix 5.3 na njemačkom, koji se preuzima samo preko torrent protokola, a 27. marta 2008. godine izašla je zvanična DVD verzija 5.3.1, engleska i njemačka, bazirana na kernelu 2.6.24 i Debian Lenny distribuciji. CD verzija se u trenutku pisanja ovog teksta (a i do finaliziranja INFO DVD-a) nije pojavila, ali za njom i ne treba previše žudjeti, jer je Knopper, počevši od verzije 3.3, bio prinuđen da sa CD-a izbacuje sve više i više programa (redom su nestajali AbiWord, GNOME, dokumentacija, Koffice, LaTeX, MySQL ...), jer su preostali programi bili sve veći, dok na DVD-u još nije iskorišten sav raspoloživi prostor.

U međuvremenu su gotovo sve Linux distribucije uključile Live CD verzije za probu, ali i za instalaciju osnovnog operativnog sistema na hard disk, jer ovaj način omogućava najbrže instaliranje operativnog sistema i gomile popratnih aplikacija. Očigledni nedostatak ovog pristupa – nabacivanje na hard disk gomile potrebnog i nepotrebnog softvera, uz današnju cijenu disk prostora više ne smeta.

Hardverski zahtjevi
Uz činjenicu da zahtijeva DVD čitač, što može biti problem za starije konfiguracije, Knoppix 5.3.1 ima male hardverske zahtjeve, pri čemu svoje mogućnosti zapravo prilagođava raspoloživom hardveru. Sa 512 megabajta RAM-a uključuje i Compiz Fusion desktop efekte, tako da možete uživati u lelujanju prozora koji gore u vatri kada se zatvaraju ili rotiranju desktopa u kocki. Ali, za razliku od Ubuntu 7.10 distribucije, koja ne radi sa 256 MB memorije u Live CD verziji, Knoppix se uspješno pokreće na takvoj konfiguraciji sa KDE okruženjem. Čak može raditi i sa manjim zahtjevima: sa 128 MB memorije pokreće se sa ICEWM interfejsom, sa 64 MB pokreće TWM, dok sa 32 MB pokreće tekstualni režim. Ipak, sa 256 MB memorije, veći programi poput OpenOffice 2.3 se ponašaju prilično nestabilno i sporo.

Prepoznavanje hardvera i drajveri
Knoppix je poznat po svojim metodama prepoznavanja hardvera. Vaš autor posjeduje računar nadograđivan punih 18 godina, pa se u njemu nalazi matična ploča kupljena prije godinu dana, ali i matrični štampač iz doba kada su rođena djeca koja se sada upisuju na fakultet. Prepoznati sve ovo je težak zadatak za svaki operativni sistem. Procesor Athlon 64, jedan gigabajt memorije, Realtek zvučna kartica, Samsungov monitor i ATI Radeon video kartica (sve do rezolucije 1600x1024) prepoznati su još prilikom podizanja sistema. Tada su prepoznata i oba hard diska, od kojih je jedan IDE, a drugi SATA. Od ove verzije Knoppixa, NTFS fajl sistem više nije nepoznato područje, pa su prepoznate i sve Windows particije. Hauppaugeova TV kartica je također proradila nakon starta programa xawtv i izbora grabdisplay opcije.

Na paralelnom portu imam četiri uređaja, Brother 1040 laserski štampač, Iomega Zip Drive od 100 MB, Citizen 180D matrični štampač i Geniusov skener Colorpage Vivid. Kako se ovi uređaji biraju prekidačem, samo se jedan može automatski prepoznati. Brotherov štampač je prepoznat, ali ostaje Linuxova boljka s neunificiranim pristupom štampačima, pošto gotovo svaka aplikacija ima svoj način korištenja drajvera za štampač. Citizen 180D matrični štampač nije moguće izabrati pod tim imenom, ali postoji Epson Dot Matrix sa kojim je on kompatibilan. Za pristup Zip drive disku, potrebno je otkucati modprobe ppa i ovaj, danas zaboravljeni, uređaj također radi (zanimljivo je da Windows Vista nema mogućnost rada s ZIP drive uređajem na paralelnom portu). Panasonicov Lumix fotoaparat i Kingstonov USB stick se prepoznaju čim se priključe, dok web kamera PC Line za prepoznavanje treba da bude uključena prilikom dizanja sistema. Web kamera lijepo radi iz programa Ekiga, dok iz xawtv prikazuje pokretnu sliku svega desetak sekundi i zablokira se.

Na Knoppixovom DVD-u nema drajvera za moj skener, interfejsni kabl za kalkulator TI89 i Conexantov Winmodem. Za skener i kalkulatorski kabl drajveri se mogu instalirati uz pomoć primaxscan i tilp sa Debianovih repozitorija, dok drajver za modem zahtijeva njegovo kompajliranje, ali to ima smisla samo ako se Knoppix instalira na hard disk.
Na drugom testnom računaru, laptopu Toshiba L30 s 256 MB memorije, Celeron M procesorom i ATI integrisanim video kontrolerom uspješno su proradili ekran, tastatura, touchpad, USB portovi, Ethernet i bežični port, ali ne i zvučna kartica.

Dakle, većina hardvera je prepoznata i sada možemo pogledati instalirani softver. A njega u DVD verziji ima toliko mnogo, da ćete se sedmicama iznenađivati kako neka divna aplikacija ostaje neprimijećena. Možemo reći da su u Knoppixu instalirane gotovo sve aplikacije koje postoje na Distrowatch web sajtu, izuzev proizvođačkih drajvera za ATI i Nvidia proizvode. Prisutno je 6.900 izvršnih datoteka iz 3.852 Debianova paketa, i ukupno oko pola miliona datoteka je kompresovano na jedan DVD. Zvuči impresivno!

Knopper je svojevremeno opisao Knoppix kao skup aplikacija koje mu se sviđaju. On je inženjer, pa stoga Knoppix obiluje tehničkim aplikacijama. Pa ipak, sve kategorije korisnika, osim igrača, mogu biti zadovoljne izborom softvera, ako se za ovoliku količinu riječ “izbor” uopšte može primijeniti.

Da počnemo od grafičkih interfejsa. Tu su čak četiri desktop okruženja: Gnome 2.22, KDE 3.5.8, KDE 4.0.1 i XFCE 4.4.2. Uz njih je uključen i Compiz Fusion 0.6.2, prema čijim efektima Vista Aero izgleda skromno. Ipak, znajte da je Compiz uzrok mnogih problema, od neispravnog rada nekih programa i web kamere, pa do potpune blokade računara kada pomaže jedino Alt+SysRq, pa REISUB ili čak samo hardverski reset taster. Dosta je čudno što je Compiz na testnom računaru uticao i na mrežnu konekciju, što bi mogla biti koincidencija.

Minimalisti mogu da aktiviraju umjesto desktop okruženja brže i skromnije windows managere: ICEWM 1.2.33, RatPoison 1.4.2 (prozori bez miša), Fluxbox 1.0.0, TWM 1.0.3, Enlightement 0.16.7.2, Windowmaker 0.92.0.7, Evilwm 1.0.0 ili Larswm 7.5.3. Izbor grafičkog interfejsa se obavlja kucanjem linije pri startu Knoppixa:
knoppix desktop=gnome
ili bilo koji drugi.

Kako je KDE 4.0.1 najveća novost ovog Knoppixa, opisaćemo prve utiske u radu s njim. Glavni meni je sada više u stilu operativnog sistema Windows Vista, širok, s velikim ikonama, i pretraživačem koji filtrira izbor aplikacija. Meniji iz verzije KDE 3.5 izgledaju u Knoppixu izrazito pretrpano (a da pri tom ne obuhvataju sve programe, npr. GIMP i GEDA nisu na očekivanim mjestima u meniju), pa ovaj način filtracije postaje sve praktičniji. Drugi korisni element ovog KDE-a je datotečni menadžer Dolphin, koji bi trebao da zamijeni Konqueror. Ipak, KDE 4 je još u razvoju, pa njegove poruke nisu prevedene ni na njemački, dok KDE 3.5 u Knoppixu ima instaliran izbor od desetak jezika.

Programeri su kategorija korisnika koja je, pogotovo kod Live verzija Linuxa, zapostavljena. No, kod Knoppixa 5.3 DVD to nije slučaj. Pored, naravno, gcc (instalirano čak šest različitih verzija od kojih je najnovija 4.3) kompajlera, tu su opšta razvojna okruženja Kdevelop 3.5.0 i Eclipse 3.2.2 koje će uglavnom koristiti C++ i Java programeri. Konačno su i programeri u dobrom starom Pascalu i Delphiju došli na svoje, jer su instalirani i FreePascal 2.2.0 , GNU Pascal 3.4.6 i Lazarus 0.9.20. Programeri koji portaju .Net aplikacije na Linux obradovati će se instaliranom kompajleru za C# gmcs 1.4.6 i mono 1.2.6 okruženju, a i ostale aplikacije napisane za Microsoft operativne sisteme mogu se manje ili više uspješno pokretati programima wine 0.9.54, qemu 0.9.1 (pripremljen je i akceleratorski modul kqemu), virtualbox 1.5.4 , kvm 60 i dosemu 1.4.0.

Multimedijalna podrška ima dva nedostatka koji pratE Knoppix od samog početka. Nije da nedostaje programa za reprodukciju zvuka i pokretnih slika. Moćni Amarok 1.4.8, WinAmp kompatibilni Audacius 1.2.2, KDE integrisani JuK 3.5.8, GNOME orijentisani Rhythmbox 0.10, te video plejeri Kaffeine 0.8.5 (namijenjen za KDE), Mplayer 1.0 (komandno-linijski) i tradicionalni Xine 0.95 su uključeni u Knoppix i rade svoj posao, ali osobina Knoppixa da njegov CD/DVD ostaje zaključan u drajvu ograničava mogućnosti slušanja audio CD-ova i gledanje DVD filmova. Drugi nedostatak je licencni, jer biblioteka libdvdcss koja omogućava gledanje komercijalnih DVD-ova nije legalna u nekim zemljama, pa nije uključena na Knoppixov DVD.

Instalirano je i mnogo raznih uslužnih i sistemskih programa: GNOME Nautilus 2.14.3, za novi KDE predviđeni Dolphin 4.0.1, grafički klon Norton Commandera Krusader 1.80.0, tekstualni klon istog Midnight Commander 4.6.1, arhiver ark, partition manager QTParted 0.4.5, antivirus ClamAV 0.8.2 i stotine drugih. Među njima su i dva instalera, stariji knoppix-installer i noviji 0wn – što je skraćeno od Zero Work Need.

Ovoliku količinu instaliranog softvera mnogi bi poželjeli da odmah prebace na svoj hard disk, kako bi im Knoppix postao primarni Linux. Međutim, stvari nisu tako jednostave, postoje dobre i loše strane pristupa “sve na DVD-u“. Razlog “za“ je u lakoći instalacije, jer je izabrati i konfigurisati ovoliko programa vremenski zahtjevan zadatak. Razlog “protiv“ je činjenica da Knoppix miješa različite edicijE Debiana, što zbunjuje kasniju nadogradnju primjenom programa apt-get. Pored toga, treba znati da je instalacija tipa “sve ili ništa“, pa vrijedi pripremiti 15-ak gigabajta prostora na disku.

Treba spomenuti i drugu najveću novost, pored KDE-a 4, spomenuti projekat Adriane. Riječ je o skupu tekstualnih aplikacija pokretanih najjednostavnijim menijima (različitih boja), uz sintezu i prepoznavanje glasa, koji omogućavaju rad slijepim i slabovidnim licima. Aplikacije omogućavaju pristup webu i elektronskoj pošti, te kucanju zabilješki. Pri radu računar izgovara tekst na ekranu i tastere koji se pritišću. Miš je praktično neupotrebljiv uređaj za slijepe i slabovidne korisnike, a sa tekstualnog ekrana softveru je lakše prepoznati i izgovoriti tekst nego s grafičkog. Kada bude izašla CD verzija Knoppixa, Adriane će se nalaziti na posebnom CD-u.

Konačna ocjena Knoppixa 5.3.1 je da vrijeme potrošeno na download ovog DVD-a nije uzalud bačeno, a i da fanovi ovog operativnog sistema mogu biti zadovoljni njegovim povratkom u svijet aktivnih distribucija. Uprkos nekim nedostacima, uložen je veliki trud u prepoznavanje hardvera, a lista instaliranog softvera je toliko velika da Knoppix može da bude testna platforma za upoznavanje sa raznim vrstama aplikacija ili kao brzo rješenje za slučaj havarije na hard disku.